Solarni pleksus Europe i litopunktura

DSCN2209
foto: Tanja Kordić

Ako ste ikada šetali Otokom mladosti na Jarunu (to je onaj otok na kojem se održava InMusic festival), sigurno ste naišli na ovu zanimljivu skupinu kamenja. Riječ je o instalaciji koja se zove Solarni pleksus Europe, a autor joj je slovenski umjetnik Marko Pogačnik. On je ujedno razvio i jedinstven oblik umjetničkog rada koji čuva životne tokove ekološki labilnih prostora – litopunkturu, a koja je vrlo važna za priču o jarunskom kamenju. Proces litopunkture je sličan akupunkturi ljudskog tijela, samo se pri ovome koristi kamenje koje se postavlja na zemlju i koje iscjeljuje područje. Zagreb ima nekoliko takvih energetski jakih točaka, na kojima su stajali stupovi (sa uklesanim kozmogramom ili znakom s kodiranim identitetom prostora) i činili kralježnicu grada, od Mirogoja do Sigeta (ovdje i ovdje više o tome). Projekt je postavljen u gradu 2004. godine, a već 2009. su gradske vlasti odlučile bez javne rasprave i bez obavještavanja autora ukloniti stupove, zbog čega je protestirao i sam Pogačnik. Politika je tako slomila kralježnicu grada. Od čitavog projekta ostao je samo onaj na Jarunu.

pleksus iz zraka
pogled iz zraka

Evo što piše na info ploči kraj instalacije:

Solarni pleksus Europe kompozicija je 61 bloka velikog papučkog granita koja predstavlja model područja Središnje Europe između Frankfurta, Praga, Zagreba, Milana, Berna i Strassbourga. Kompozicija je centrirana oko središnje osi koju čini 7 blokova i predstavlja kralježnicu Europe koja se proteže od Krete, preko Balkana, Središnje Europe, Nizozemske i Škotske prema Islandu. Sam model Solarnog Pleksusa (Središnje Europe) čine 24 granitna kamena formirajući dva koncentrična kruga. Svaki kamen predstavlja jedno od ključnih područja solarnog pleksusa Europe. Šest zraka – sastavljena svaka od 5 (nešto manjih) kamenova – izlazi iz unutarnjeg kruga kompozicije, simbolizira snagu i nosi poruku koja zrači iz solarnog pleksusa Europe u svijet. Ovaj Solarni pleksus, kreiran u Zagrebu, nije samo model Središnje Europe nego se radi o postavi koja aktivno djeluje kao podrška jedinstvenim kvalitetama koje zrače iz područja europskog solarnog pleksusa. To je moguće zbog toga što je: svaki od 7 plus 24 granitna kamena pozicioniran na način da je u rezonanciji s mjestom koje predstavlja, te da je za svaki kamen napravljen korespondirajući kozmogram, grafički znak, koji sadrži kod datog urbanog središta, odnosno krajolika; kozmogrami su izliveni u bronci i umetnuti u kamen.

Meni osobno bilo je zanimljivo doznati značenje znakova, pa sam fotografirala svakog posebno, gdje se nalazi, ime autora i koje energetsko područje predstavlja. Zanimljivo, gotovo simbolički je da baš kozmogrami koji označavaju ‘točak života koji hrani’ i ‘obilje života’ nisu na svojim mjestima. Ako znate nešto o budizmu i hinduizmu, znate priču o čakrama kojih u tijelu ima sedam i koje su značajne za funkcioniranje osobe. Ako jedna ne radi kako treba ili je potisnuta, to narušava harmoniju u tijelu i u osobi. Solarni pleksus je treća čakra i, kažu, predstavlja pokretačku energiju, snagu volje. Zanimljivo stoga da je autor solarni pleksus Europe postavio u Zagrebu, gdje je tako malo cijenjen. Ali nećemo preduboko u ezoteriju i skrivene poruke 🙂

Kralježnica Europe

DSCN2195 - Copy

 

1. Island – predstavlja krunu Europe, otvorenu duhovnom utoku

Dscn2185
(autorica: Anastazija Debelli, Hrvatska / foto: T.K.)

2. Škotska – predstavlja viziju koja vodi

Dscn2183
(autor: Geert Bisschop, Belgija/ foto: T.K.)

3. područje između Nizozemske, Engleske i Švedske – trokut kreativnih snaga

Dscn2182
(autorica: Tanja Perišić, Hrvatska / foto: T.K.)

4. područje između Bruxellesa, Essena i Hannovera – trostruko srce Europe

Dscn2181
(autor: Miroslav Juraj, Hrvatska / T.K.)

5. Središnja Europa – Točak života koji hrani, predstavlja solarni pleksus Europe

– baš je taj simbol čiji je autor Marko Pogačnik (Slovenija) netko izvadio iz kamena (i ukrao?)

DSCN2195 - Copy

6. Balkan – Predstavlja prvobitne oživotvorujuće snage

Dscn2156
(autorica: Vesna Brence Jović, Hrvatska / foto: T.K.)

7. Kreta – Predstavlja korijen Europe koji se proteže duboko u podzemni svijet

Dscn2157
(autorica: Marina Skender, Hrvatska / foto: T.K.)

 

Unutarnji krug

Dscn2192

8. Područje trokuta Wuerzburg-Bamberg-Nuernberg – Učini napor da povežeš kozmos, koji se proteže između zvijezda i galaksija, s kozmičkom dimenzijom iznutra!

Dscn2148
(autorica: Gordana Bortek, Hrvatska / foto: T.K.)

9. Regensburg – Neka arhetip savršenosti planeta ustane iz dubine Zemlje!

Dscn2149
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija / foto: T.K.)

10. Passau – Sjeti se kreativne snage intuicije koja kruži na krilima osjećaja!

Dscn2150
(autorica: Barbara Galant, Hrvatska / foto: T.K.)

11. Altoetting – Centriraj se u sebi!

Dscn2159
(autorica: Irena Čučković, Hrvatska / foto: T.K.)

12. Područje trokuta Muenchen-Ulm-Kempten – Obilje života – teci slobodno!

– simbola autorice Veronike Kerberlove (Češka Republika) nema na njegovom mjestu – ukraden?

DSCN2198 - Copy

13. Oberallgau – Sjeti se inkarnacijskog tijeka iz generacije u generaciju s onu stranu granica života i smrti!

Dscn2163
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija / foto: T.K.)

14. Innsbruck – Voda, vatra, zemlja i zrak: oslobodi snagu elemenata da hrane kreaciju!

Dscn2175
(autor: Franjo Radovanić, Hrvatska / foto: T.K.)

15. Salzburg – Tamo gdje jenjava kretanje toka, pokreni krug promjene!

Dscn2176
(autorica: Sanja Haecker, Njemačka / foto: T.K.)

 

Vanjski krug

DSCN2196 - Copy

16. Frankfurt – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe vrata su inspiracije

Dscn2180
(autor: Kristijan Kreber, Hrvatska / foto: T.K.)

17. Stuttgart – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe predanost čistom srcu

Dscn2146
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija / foto: T.K.)

18. Erfurt – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe pročiščujuća je snaga vode

Dscn2143
(autorica: Vesna Hlašč, Hrvatska / foto: T.K.)

19. Dresden – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sloboda je da budeš ono što jesi

Dscn2144
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija)

20. Prag – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe misterij duha manifestiranog u materiji

Dscn2151
(autor: Ian Tajboš, Češka Republika / foto: T.K.)

21. granitna ravnica Bohemije – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe misterij života koji se uvijek obnavlja

Dscn2152
(autorica: Tadeja Stegel, Slovenija / foto: T.K.)

22. Beč – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe radost stvaranja

Dscn2210
(autor: Darko Foketić, Hrvatska / foto: T.K.)

23. Mađarska ravnica – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe impuls je ženskom polju sila

Dscn2154
(autorica: Marina Butorac, Hrvatska)

24. Zagreb – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je uravnoteženja suprotnosti

Dscn2158
(autor: Drago Muvrin, Hrvatska / foto: T.K.)

25. Ljubljana – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe snaga je ljubavi izvan granica koje dijele

Dscn2161
(autorica: Jana Baraga, Slovenija / foto: T.K.)

26. Venecija – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe znanje je kako izgraditi civilizaciju mira

Dscn2165
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija / foto: T.K.)

27. Milano – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sjećanje je na izvor svih početaka

Dscn2164
(autorica: Mirjana Župan, Hrvatska / foto: T.K.)

28. Bern – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je nadilaženja površinskog uma kroz svjetlost intuicije

Dscn2167
(autorica: Biserka Šavora, Hrvatska / foto: T.K.)

29. Seeland – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je posredovanja između vanjskog i unutarnjeg kozmosa

Dscn2169
(autorica: Ružica Smrček, Hrvatska / foto: T.K.)

30. Strassbourg – Moj doprinos solarnom pleksusu Europe sposobnost je da se svakodnevni život usidri u kraljevstvu duše

Dscn2173
(autorica: Višnja Vretenar, Hrvatska / foto: T.K.)

31. Schwarzwald – Moj je doprinos solarnom pleksusu Europe snaga uzemljenja

Dscn2174
(autorica: Živa Baraga, Slovenija / foto: T.K.)

 

Transformacija nekih negativnih uzoraka:

DSCN2199 - Copy

32. Raščiniti obrazac željezne zavjese koji je dijelio Središnju Europu nakon Drugog svjetskog rata

Dscn2170
(autorica: Brigita Milovac, Hrvatska / foto: T.K.)

33. Raščiniti obrazac straha i mržnje koji su različite autarhične vladavine prošlog stoljeća projicirale na Središnju Europu

Dscn2171
(autorica: Marion Briggs, Velika Britanija / foto: T.K.)

34. Preoblikovanje obrasca agresivnosti koji je vodio nacije Središnje Europe u rat jednih protiv drugih u psoljednja dva svjetska rata

Dscn2172
(autor: Marko Pogačnik, Slovenija / foto: T.K.)

 

Povezivanje s pozitivnim kretanjima:

DSCN2199 - Copy - Copy

35. Veza s litopunkturnim krugom u Tameri u Portugalu

Dscn2153
(autor: Peter Frank, Njemačka / foto: T.K.)

36. Veza s ritmom Save

Dscn2162
(autorica: Živa Baraga, Slovenija / foto: T.K.)

37. Proces rađanja novog prostora stvarnosti

Dscn2145
(autor: Peter Frank, Njemačka / foto: T.K.)

U vanjskom krugu postoji još jedan simbol kojeg nema u mapi

Dscn2168

 

Bez obzira vjerujete li ili ne u priču o energetskim poljima, ovo je mjesto uvijek lijepo posjetiti jer je mirno, baš zato što je dosta udaljeno. Pepa i ja česti smo posjetitelji zagrebačkog stonehengea, uvijek odaberemo jedan kamen za sunčanje s pogledom na jezero, ponesemo nešto za jelo i uživamo. Topla preporuka! 🙂

DSCN2203

Time Displacement / Chemobrionic Garden

Zanimljiva instalacija Robertine Šebjanič, Aleša Hieng – Zergona i Ide Hiršenfelder koja je gostovala u Močvari od 20. do 22. ožujka. Time Displacement (značenje) istražuje odnose između hidrotermalne kemije, prolaznosti vremena i evolucije zvuka. Projekt se sastoji od nekoliko formacija malih kemijskih vrtova postavljenih u staklenim posudama s otopinom natrijevog silikata. Instalacija pruža uvid u istraživanje različitih kemijskih procesa i početka života na Zemlji. Kemijske reakcije snimaju kamere koje pomoću mikrokontrolera detektiraju promjene boja i oblika. Te promjene utječu na računalni program koji generira zvuk i na taj način mijenjaju generativnu drone kompoziciju koja se čuje u izložbenom prostoru. Polagane promjene u zvuku su prisutne, ali neuhvatljive na razini ljudske percepcije.

‘Kapetan Fantastični’ – lekcija iz života

Postoji li dijete koje na neki način ne zamjera svojim roditeljima zbog načina na koji su ga odgajali? Prestrogi, preliberalni, zaštitnički nastrojeni, hladni… Nisam roditelj i ne mogu ni zamisliti koliko je to teška zadaća. No imam roditelje i imam zamjerke prema njima, kao i neke svoje spoznaje koje su se rodile nakon što sam se osamostalila i počela živjeti svoj život. Odgoj sigurno ima jak utjecaj na razvoj karaktera i na neke odabire, no u nekom trenutku treba, umjesto svaljivanja krivnje na drugoga, preuzeti odgovornost za vlastiti život, prihvatiti uzde i krenuti svojim putem.

Kapetan Fantastični jedna je takva priča, a započinje upravo ritualom odrastanja, najstariji sin Bodevan (George MacKay) ubija svog prvog jelena i jede njegovo sirovo, još kucajuće srce. “Danas je dječak mrtav, a na njegovom mjestu je muškarac”, kaže ponosno njegov otac Ben (Viggo Mortensen). Ova vrlo upečatljiva scena zapravo određuje ton filma, što bi rekao Mišo Kovač, svatko je kovač svoje sreće. Kakva je to obitelj koja ima takve rituale pitate se? To je obitelj Cash, koja je odlučila odgajati djecu u šumi, dalje od civilizacije koja po njihovom mišljenju zagađuje dječje umove. Čine je majka Leslie (Trin Miller) te šestero djece, osim Bodevana, tu su Kielyr (Samantha Isler), Vespyr (Annalise Basso), Rellian (Nicholas Hamilton), Zaja (Shree Crooks) i Nai (Charlie Shotwell). Svatko u obitelji ima zaduženja, ujutro Ben vodi vojničke vježbe, sami  uzgajaju ili love svoju hranu, prave odjeću, a navečer oko vatre čitaju i vode rasprave koje ih potiču na kritičko razmišljanje, te sviraju. Ovaj alternativni način života izgleda gotovo idealno, dok ne otkrijemo da je majka bolesna i da je u bolnici počinila samoubojstvo. Tu dolazi do razbijanja sklada, a sve će pokrenuti Rellian koji prvi počinje propitivati očeva uvjerenja i način života koji im je, ustvari, nametnut.

Obitelj doživljava prvi susret s realnošću, sa “civilizacijom” kada se uputi na majčin sprovod. Primjećuju da su ljudi oko njih predebeli, lošije obrazovani od njih, loših navika i lijenih umova, ali isto tako postaje im jasno koliko se ne uklapaju u taj “normalni” svijet te koliko su ih roditelji od njega štitili, toliko da se u njemu uopće ne snalaze. Sve to vrijeme Ben pokušava očuvati ono što je toliko godina gradio, tvrdoglavo odbija promjene, ne tolerira tuđe dobronamjerne sugestije i ne dopušta djeci da sami donesu zaključke, te time zapravo gazi principe po kojima je živio i koje želi prenijeti svojoj djeci. Tek situacija u kojoj je ugrozio život jednog svog djeteta natjerat će ga da se trgne, progleda i da im konačno dopusti da sami odaberu što žele.

Viggo Mortensen odličan je u ulozi Bena, karizmatičnog i čvrstog vođe obitelji, zapravo malog “kulta” kojeg je izgradio oko sebe i uspijeva mu da u lik unese više karaktera nego što je to predvidio manjkavi scenarij. Doista nije bez veze bio nominiran za Oscara, Zlatni globus i BAFTA-u. On nosi film jer su likovi djece dosta nerazrađeni, a glumcima koji ih tumače fali iskustva. Zbog zanimljivih pitanja koja u filmu postavlja, te jednostavno ‘feel good’ osjećaju i simpatičnosti koje je unio u svoje djelo, propuste opraštam i redatelju Mattu Rossu. Oprostili su mu i u Cannesu gdje je za režiju dobio nagradu Un Certain Regard.

Mnogi će se gledajući Kapetan Fantastični zakačiti na ekscentričnost koja čini samo vanjski omot ovog filma, no on je kao cjelina jedna rijetka, topla analiza životnih odabira i uvjerenja, kao i kritika istih. Jer na koncu nitko nema priručnik za savršeno roditeljstvo i nitko od nas nema priručnik koji govori kako živjeti (da postoji ne znam ni tko bi se uopće držao pravila). Svi samo vozimo kako najbolje znamo i umijemo.

Mama – tiha meditacija Vlade Škafara

mama_03_

Majka i kći voze se u autu. Njihova lica jedva se naziru od guste magle, izviru iz nje i onda opet nestaju. Tako počinje Mama, film slovenskog redatelja Vlade Škafara. Atmosfera je teška, a uskoro doznajemo i zašto. Majka pokušava pomoći kćeri, koja po svemu sudeći ima problema sa drogom, te je prisilno vodi u kuću na osami u malo talijansko mjesto, u kojem je i komuna za liječenje ovisnosti. Odnos majke i kćeri je hladan, između njih nema komunikacije, nema dodira, nema čak ni svađe. Koliko je samo glasna ta šutnja, govori o majčinoj boli, a svi neizgovoreni osjećaji mogu se osjetiti kroz izraze lica. Šutnja je isprva kao kazna, a kasnije postaje lijek, za majku.

Šutnja je stvarno jako oružje u filmu i sigurno ostavlja snažniji dojam nego riječi. Škafar je stoga vrlo mudar u odabiru takvog stila, u odabiru svakog kadra i u odabiru glumice. Vješto vizualizira osjećaje, ubacujući elemente prirode i klasičnu glazbu kako bi dobio na efektivnosti. U tome malo podsjeća na Larsa von Triera. No za razliku od njega koji teži kontroverzi i reakciji, Škafar teži unutarnjem miru, pretvara iskustvo gledanja u meditaciju. Kao što redovnici uzimaju zavjet šutnje kao čin pročišćenja, promišljanja, tako i Škafarova Mama u tišini proživljava svoje osjećaje i probleme, da bi zatim izronila iz patnje potpuno gola i rasterećena, na neki način dobila oprost pred samom sobom i nastavila živjeti.

Kad je netko šutljiv u drugima može izazvati nelagodu jer su riječi izvor sigurnosti i obrambeni mehanizam. Kad ih nema između ljudi ostaje jedna praznina koja siše osjećaje, obično prizivajući na površinu one negativne, strahove i nepovjerenje, otvara se prostor za neshvaćanje. Treba doista poznavati nekoga i vjerovati mu da bi se moglo probaviti tišinu, naći u njoj mir i ne razmišljati o čemu drugi misli. Zato se tišina povezuje sa samoćom. Riječi su bitne, no nekad ih je teško naći jer su one stvarno duboke emocije jednostavno neizrecive.

drhtaj

na savi do hendrixa pluta jedan drveni molić. kad stojim na njemu nekako kao da plovim na rijeci, vidim je kako juri i osjećam struju pod nogama, kao da se i sama gibam iako stojim na mjestu. toliko se čezne otisnuti taj mali mol, toliko bi volio biti dio te divlje, opasne struje. sav drhti od želje i sav se ljulja, daske škripe od trzaja, ali i dalje je na mjestu. lanci ga čvrsto drže za obalu. ali jednoga dana… eh, jednoga dana… baš kao i ja.

Image1